NJEMAČKI OVČAR
Njemački ovčar (poznat i kao alzaški ovčar) pasmina je domaćih pasa selektirana i odgajana za čuvanje stoke prvenstveno ovaca. Njemački ovčar je pasmina pasa iz FCI skupine 1 (pastirski psi i psi goniči stoke). Čest je kućni ljubimac i jedna od najraširenijih pasmina pasa. Puno se koristi za potrebe vojske i policije npr. u traganju za drogom, kriminalcima. Pomaže slijepim osobama kao vodič.
Njemački je ovčar srednje velik, blago izdužen, snažan i dobro mišićav, kosti su suhe, a cjelokupna građa je čvrsta. Visina grebena kod mužjaka iznosi 60-65 cm, a kod ženki 55-60 cm. Dužina trupa prelazi visinu grebena za oko 10-15% Njemački ovčar po karakteru je smiren, siguran u sebe, miran, oprezan i vodljiv. Mora po standardu imati osobine hrabrosti, borbenosti i oštrine kako bi bio pogodan za raznovrsnu upotrebu posebno kao pratilac, stražar i zaštitnik. :)
RUSKA PLAVA MAČKA
Malo se zna o porijeklu ruske plave mačke, ali najvjerojatnije je nastala prirodnim putem, da bi se kasnije dobile osobine kakve danas posjeduje.
Nekada je bila lovljena zbog lijepog krzna. Posjedovala ju je engleska kraljica Viktorija, a smatra se da su je uzgajali ruski carevi kao „kraljevsku mačku“. Današnji izgled ruske plave mačke je nastao ukrštavanjem ruskih plavih mački iz Engleske (koje su imale svilenkasto krzno) sa skandinavskim, čije su oči bile tamnozelene boje. Od 1960. godine postaje sve popularnija.
Ruska plava mačka se može lako razlikovati od drugih rasa, uglavnom zbog njezinog krzna. Priznata je samo plava boja, odnosno, siva sa plavim odsjajem preko kojega prelazi svilenkasto-srebrni sjaj. Ovaj sjaj se javlja zbog "dvostrukog" krzna, pri čemu je tamnija boja pri dnu, tako da svjetlija boja dolazi do izražaja na tamnoj podlozi. Kod mladunaca se javljaju pruge koje se gube kada postaju spolno zreli.
Ruska plava mačka je jednostavne građe. Ima malu, okruglu glavu s velikim ušima. Oči su zelene boje (prema pravilima udruženja), ali kod mladunaca se razlikuju, od plave, preko žute i narančaste, do zelene. Tijelo je dugo, s dugim repom.
DOBRI DUPIN
Dobri dupin vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.
Vrsta dupina, koja živi u cijelom Jadranu i češće se susreće na moru, su dobri dupini. Izuzetna prilagodljivost i oportunističnost omogućila im je naseljavanje gotovo svih oceana i mora tropskog, suptropskog i umjerenog pojasa. Staništa u kojima žive dobri dupini su raznolika. Općenito, naseljavaju dublja područja mora i oceana, te priobalne i pliće vode, riječna ušća, zaljeve, lagune, estuarije, a ulaze čak i u rijeke. S obzirom na različitost staništa koja naseljavaju, poznata su dva ekotipa dobrih dupina – pučinski, veći, vezan za otvoreni ocean te priobalni, koji je manji i pokazuje vezanost (rezidentnost) području u kojem obitava tvoreći zajednice različitih veličina. Priobalni ekotip jedini je prisutan u Mediteranu i Jadranu, a populacija je razdijeljena u relativno male zajednice duž obale. Dobri dupini hrane se pretežno pridnenom ribom, manjim pelagičkim vrstama plave ribe te u manjoj mjeri glavonošcima i rakovima.
